top of page
Writer's pictureStjepan Hrvat

"NAVJEŠTENJE MARIJINO", NIKOLE BOŽIDAREVIĆ, DOMINIKANSKI SAMOSTAN U DUBROVNIKU

Updated: Sep 11

02.09.2024 SACRA CROATICA, Stjepan Hrvat

Oltarna pala "Navještenje Marijino" naslikana je 1513, tempera na platnu, dimenzija 218x240 cm


Nikola Božidarević je veliki slikar dubrovačke renesanse, radio je na prijelazu iz XV u XVI stoljeće. Rođen kao sin slikara, poduku je dobio u Dubrovniku, nastavio se školovati u Veneciji, a po povratku u Dubrovnik djela je potpisivao kao Nicolo Raguseo. Sačuvana su tek 4 dovršena djela koja pokazuju visoku razinu tehničke vještine. Djela se nalaze se u Dubrovniku u Muzeju Dominikanskog samostana i crkvi Svete Marije na Dančama.


Oltarna pala "Navještenje Marijno" naslikana je 1513. u tehnici tempera na platnu, dimenzija 218x240 cm. Radi se o oltarnoj slici zavjetnog karaktera što je naznačeno na desnoj strani ispod prikaza otvorene knjige jer piše da je Marko Vlahov Kolendić dao napraviti sliku. U predeli se vidi karaka na kojoj je Kolendić bio zapovjednik, prikazi dominikanaca u molitvi i prizori iz Novog zavjeta.


„Blagovijest” za dominikansku crkvu u Lopudu (danas u zbirci dominikanskog samostana u Dubrovniku), je prva slika u Hrvatskoj gdje su likovi smješteni u pejzaž. Tu sliku koju je slikao oko 1513 potpisao je kao Nicolaus Rhagusinus.[3] Također je zanimljivo podnožje slike s prikazom Kolendićeva jedrenjaka i biblijskih prizora, te prizori iz života naručitelja i lopudskih dominikanaca na bočnim poljima.


Slika je napravljena u formatu diagon (pravokutnik √2) i pokazuje karakteristike renesansno zamišljenog prostora.


Arkanđeo Gabrijel i Marija prikazani su u prvom planu koji je arhitektonskim elementom - ogradom odvojen od pozadine. U pozadini se nalazi dubinski koncipiran prostor s pejsažom ograničenim linijom horizonta.


Kompozicija je zatvorena a likovi su simetrično raspoređeni. Na slici 4 vidi se podjela unutar formata na bazi dalje podjele kanonskog formata - pravokutnika √2.


Središnja os naglašena je vazom s ljiljanom, kerubinima i Bogom - ocem. S obje strane osi nalaze se simetrično postavljeni arkanđeo i Marija (slika 4). S desne strane format je zatvoren prikazom renesansne lođe, čemu na lijevoj strani odgovara prikaz planine.


Marija je prikazana na desnoj strani uz otvorenu knjigu psalama. Između Marije i Gabrijela nalazi se vaza s ljiljanom, kao Marijin atribut. Na desnoj strani između lođe i tempieta naziru se likovi Marije i Elizabete iz prizora Vizitacije koja označava vremenski udaljenu (kasniju) temu.


U pozadini se nazire horizont,  atmosferska perspektiva, pastoralni pejsaž s motivom pastira i ovaca u središnjem djelu. Uz motive prirode (livade, raslinje, brežuljci) naziru se i arhitektonski motivi na desnoj strani (lođa, tempietto).


Geometrijske rekonstrukcije (slika 2,4) izvedene su pomoću alata Geogebra koji nudi alate za geometriju, a pogodan je za provjeru zlatnog reza ili kanonskih formata.


Comments


bottom of page