POVORKA MRTVACA, FRESKA VINCENTA IZ KASTVA U CRKVI SV. MARIJE NA ŠKRILINAH, KRAJ BERMA, ISTRA, 1474. GOD.

04.09.2024, SACRA CROATICA

Mrtvački ples,[1] povorka mrtvaca ili ples mrtvaca (franc. dance macabre) je kasno-srednjovjekovna alegorija i prikaz nazočnosti smrti te prolaznosti života neglede nečijeg statusa u životu. Prikazi povorke smrti ujedinjuju sve staleže i širili su se u Europi nakon crne smrti. Obično je prikazan papa, kralj, mladić, lijepa djevojka i seljak.

Najraniji prikaz povorke smrti iz 1410. nalazi se u La Chaise-Dieuu.

U Hrvatskoj se nalazi očuvana slika na temu mrtvačke povorke u crkvici sv. Marije na Škrilinah kod Berama. Djelo je Vincenta iz Kastva iz 1474. godine.

Freska je tehnika zidnog slikarstva. Slika se bojama otpornim na vapno, koje se rastapaju u vodi, po svježem sloju žbuke. Boja se suši istovremeno s podlogom i tako se nerazdvojno povezuje s njom. Rad na svježoj žbuci zahtijeva brzinu i sigurnost jer se naknadne promjene mogu izvršiti tek tako da se ukloni čitav sloj žbuke i da se zamijeni novim slojem. Zato su slikari prethodno izrađivali crtež na kartonu koji se u mjeri slagao s konačnim djelom i prenosili obrise na svježu žbuku.

Postoji još jedna varijanta fresko-tehnike, a ona se zove al secco (tal. na suho). Boja se nanosi na osušenu žbuku, koja se prije slikanja osvježi gašenim vapnom. Stapanje boje s podlogom nije tako potpuno i zato dolazi do znatnih oštećenja.