top of page
Writer's pictureStjepan Hrvat

HVAR – ZBIRKA UMJETNINA FRANJEVAČKOG SAMOSTANA

16.10.2024. SACRA CROATICA

Franjevački samostan Hvar. Slika: Tophvar


U franjevačkom samostanu u Hvaru svečano je 2. lipnja 2001.g. nakon duže obnove ponovno otvoren muzejski prostor. Muzej, otvorena za javnost 1889. g., sadržava slike starih majstora, skulpture, liturgijski pribor i opremu, stare knjige, stare rukopise i numizmatičku zbirku.


Samostan je jedan od prvih Hrvatski samostana koji je dodao turizmu kulturni element, uredivši u blagovaonici riznicu. Tu su uz sliku Posljednje večere izložene druge znamenitosti.


Sjajna i raskošna slika seicenta, „Posljednja večera“, pokriva cijeli zapadni zid u blagovaonici (2 x 8 m). Ona je djelo firentinca Mattea Roselli (1578. do 1650. godine) koji ju je, prema običaju, poklonio franjevcima zato što su ga bolesnoga primili i u samostanu njegovali. Neki kritičari sliku pripisuju ravenskom slikaru Matteu Ingoli, no kasniji kritičari smatraju da slika pripada školi Palme Mlađeg. Slika je golemih dimenzija s osobama u prirodnoj veličini. Uobičajeno su slikari davali svoj autoportret krajnjem apostolu lijevo od Isusa, koji daje milostinju.


Druge znamenitosti su: Sv. Petar Alkantarski od Magnascoa, Sv. Spiridion (polovina XVIII.st.), Sv. Karlo i Sv. Gajetan, Zaruke sv. Katarine, Oplakivanje Krista, Ecce homo, reljef Navještenje u orahovini od Krstulovića, primjerci iz knjižnice, iluminirani kodeksi XVII. i XVIII.st, rukopisi iz XVI.st, Ptolomejev atlas iz 1525. tiskan u Nuernbergu, svetačke relikvije, posuđe i crkveno ruho iz XVI. i XVII.st., sv. Jeronim (drvena skulptura), prizori Kristove muke (engleska skulptura u alabastru iz XV.st.), sv. Vinko Fererski (mletačka škola XVIII.st.), Bogorodica s Djetetom (ikona iz XVI.st.), Oplakivanje Krista (mletačka slikarska škola, Palma Mlađi) itd.


Numizmatička zbirka 480 primjeraka kovanoga novca uređena je prema povijesnim razdobljima od IV. st. prije Krista do danas. Važan je primjerak iz grčkoga razdoblja s natpisom PHAROS (grad na mjestu današnjeg Starigrada na Hvaru).


Još jedan raritet po kojem je samostan poznat je čempres star 200 od 300 godina koji se nalazi u samostanskom vrtu, zanimljiv zbog fascijacije (rasta u širinu).


Comments


bottom of page