21.10.2024. SACRA CROATICA
U Zbirci slikarstva zasebnu cjelinu, gotovo zbirku unutar zbirke, čini cjelina sakralnog slikarstva. U dionici stalnog postava posvećenoj sakralnoj umjetnosti prevladavaju djela pavlinskih slikara 18. stoljeća, najvećim dijelom iz Veternice, ali i iz ostalih pavlinskih samostana, crkava i kurija u Hrvatskoj. Pet stoljeća kontinuirane prisutnosti pavlina ostavilo je dubokog traga u Hrvatskoj; pavlinski samostani bili su središta intenzivne umjetničke, kulturne i obrazovne djelatnosti, koja se širila daleko izvan zidina samostana. Sudeći prema stilskim i ikonografskim značajkama, pavlinsko slikarstvo razvilo se na dobro definiranoj slikarskoj tradiciji koju su, naravno, barokni pavlinski slikari prilagodili duhu svoga vremena. Veliki dio slika koje potječu iz pavlinskog kruga uglavnom su djela nepoznatih majstora poput izloženih oslikanih krila oltara iz crkve u Veternici s prikazima sv. Cecilije i kralja Davida s harfom, te serije od dvanaest ulja na platnu s poprsjima apostola koja potječu iz samostana u Olomoucu u Moravskoj, a nastala su u prvoj polovini 18. stoljeća. Kvalitetom se svakako ističu slike Poklonstvo pastira i Poklonstvo kraljeva iz župne crkve sv. Tri Kralja u Karlovcu, djelaGabriela Tallera, voditelja pavlinske slikarske radionice u Kamenskom.
Tijekom 18. stoljeća najznačajniji slikari, voditelji pavlinske radionice su Franjo Bobić (? – ?) iz Brežica i Ivan Krstitelj Ranger (Götens, Tirol, 1700. – Lepoglava, 1753.), koji je djelatnost u Hrvatskoj započeo najvjerojatnije već 1726. u sv. Mariji Koruškoj.
I nakon ukidanja reda 1786. godine bivši pavlini slikari još neko vrijeme oslikavaju sakralne objekte diljem Hrvatske, no početkom 19. stoljeća s barokom zajedno nestaje i fenomen pavlinskog slikarstva kao prepoznatljive stilsko-morfološki definirane grupacije unutar hrvatskog baroknog slikarstva. Nažalost, po ukidanju reda najveći je dio umjetničkih djela i dragocjenosti koje su se čuvale u samostanima raznesen i uništen, te je do današnjih dana sačuvan i dostupan samo vrlo mali dio te velike i iznimno vrijedne umjetničke produkcije. Unatoč tomu, sačuvana djela spomenutih majstora Bobića, Rangera i Tallera svjedoče o visokim dosezima ostvarenja pavlinskih slikara te o fenomenu pavlinskog slikarstva kao jednoj od najvrjednijih slikarskih cjelina baroknog razdoblja u Hrvatskoj.
O muzeju
Muzej za umjetnost i obrt (MUO), osnan u Zagrebu 1880. zalaganjem I. Kršnjavog kao zbirka uzoraka za majstore i obrtnike. Od 1888. smješten u palači koju je projektirao H. Bollé. U stalnom postavu i reprezentativnim tematskim izložbama (Secesija, Bidermajer) izloženi su predmeti umjetnosti (hrv. i eur. slikarstva i grafike XV–XX. st., got. i barokne skulpture, fotografije) i svakodnevne uporabe (keramika, staklo, satovi, porculan, namještaj, glazbala, tkanine, odjeća i dr.) od kasnog sr. vijeka do današnjih dana; ukupno o. 60 000 predmeta.
Muzej za umjetnost i obrt, zgrada, Slika: Proleksis enciklopedija
Comments